Javno saslušanje rukovodstva
"Ne zamotavajte u jufku": Komisija traži ugovore i izvještaje, BHANSA nudi brojke

U Sarajevu je u toku javno saslušanje rukovodstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA) o radu i poslovanju ove institucije koje održava Komisija za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH održala je. Saslušanju, međutim, ne prisustvuju direktor BHANSA-e Davorin Primorac i jedan od zamjenika, Tomislav Marinković, nakon što su najavili da će, zbog bolesti, biti odsutni.
Sjednicu je otvorio predsjedavajući Komisije Jasmin Imamović, podsjećajući na višemjesečnu prepisku i zaključke kojima je Komisija od BHANSA-e tražila informacije o bolovanjima operativnog osoblja, finansijskom stanju, sredstvima potrebnim za nesmetan rad, te iznosima neto plaća po radnim mjestima.
"Komisija je na 31. sjednici od 8. 7. ’25. usvojila zaključak kojim od Agencije traži da dostavi informaciju o trenutnom stanju u BHANSA-i… mjesečni iznos sredstava neophodnih za nesmetan rad… iznos neto plaće za svako radno mjesto… plaće direktora i zamjenika… te pregled svih zaposlenih po lokacijama", rekao je Imamović.
Imamović je naveo da je Komisija ranije ocijenila da BHANSA dostavlja nepotpune odgovore, te da je zbog odbijanja dostave tražene dokumentacije tražen i inspekcijski nadzor Upravnog inspektorata.
Mehmedović: Parlament je osnivač, nismo "treća strana"
Zastupnik Šemsudin Mehmedović, kao podnosilac inicijative, naglasio je da je parlamentarni nadzor zakonska obaveza, te da BHANSA, prema njegovim riječima, ne može tretirati Komisiju kao „treću stranu“.
"Zakonom je propisano da prava, obaveze i odgovornosti u ime osnivača Agencije obavlja Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara… mi nismo nikakva treća strana", rekao je Mehmedović.
Podsjetio je i na ranije saslušanje iz 2015. godine, kada su se, kako navodi, odazvali svi pozvani predstavnici.
"Tada su na saslušanje došli svi pozvani i niko nije bio bolestan, zanimljivo", rekao je Mehmedović.
Upozorio je i na odredbe Zakona o parlamentarnom nadzoru koje Komisiji daju pravo uvida u dokumentaciju, te spomenuo i kaznene odredbe za onemogućavanje nadzora.
"Rukovodstvo BHANSA-e grubo krši zakon i onemogućava parlamentarni nadzor", rekao je Mehmedović, navodeći dokumente koje Komisija traži – od finansijskih podataka do izvještaja za 2024. godinu i kopija ugovora o javnim nabavkama.
Rasprava Emrić – Hadžiomerović: "Kažete da je na webu, a nema"
Najviše pažnje izazvala je rasprava člana Komisije Jasmina Emrića i zamjenika direktora BHANSA-e Sanjina Hadžiomerovića, posebno oko tvrdnje da se traženi izvještaji nalaze na web stranici Agencije.
Hadžiomerović je rekao da su godišnji izvještaji javno objavljeni, te da BHANSA dostavlja i "Annual Report" u okviru evropskih okvira.
Emrić je, međutim, otvorio web stranicu i tvrdio da traženi godišnji izvještaj ne može pronaći.
"Vi ste rekli da su svi izvještaji objavljeni na web stranici agencije… ja sam otvorio web stranicu, sve pretražujem i ne mogu pronaći izvještaj", rekao je Emrić, pokazujući laptop.
Hadžiomerović je potom pojasnio razliku između izvještaja koji se usvajaju u Vijeću ministara i onoga što je BHANSA objavila, navodeći da je godišnji izvještaj za 2024. usvojen i da je objavljen u skraćenom obliku u Službenom glasniku.
"Vijeće Agencije je izvještaj za 2024. usvojilo 05.06.2025., Vijeće ministara 22.07.2025., a objavljen je u Službenom glasniku broj 55 od 19.09.2025. godine… u Službenom glasniku objavljuje se sažetak i mišljenje nezavisnog revizora", rekao je Hadžiomerović.
Dodao je i da izvještaj koji se dostavlja EUROCONTROL-u predstavlja presliku podataka iz godišnjeg izvještaja, te da ga je donio u štampanoj formi.
"Nema izvještaja koje usvaja Vijeće ministara na web stranici agencije. Nema", rekao je Hadžiomerović.
Emrić je naglasio da Komisiji nije problem da razumije proceduru, već da izvještaj bude dostavljen kao ranije.
"Zašto nam niste dostavili izvještaj koji smo tražili kao što ste to redovno činili ranije?", pitao je Emrić, podsjećajući da je Komisija ranije dobijala izvještaje u fizičkoj formi.
"Ne mogu govoriti u ime druga dva člana uprave"
Na direktno pitanje hoće li Komisiji biti dostavljen izvještaj za 2024. godinu, Hadžiomerović je odgovorio da njemu lično to nije problem, ali da ne može govoriti u ime preostala dva člana uprave.
"Uvjeren sam… ne mogu govoriti u ime druga dva člana uprave. Po statutu BHANSA-e ove odluke se donose većinom glasova… mora biti direktor i još jedan glas", rekao je Hadžiomerović.
Ovakva formulacija izazvala je dodatna pitanja članova Komisije – od toga otkad je takva većina potrebna, do insistiranja da direktor Primorac lično odgovori na ključne upite.
BHANSA iznijela brojke: Prihodi, troškovi, investicije
Nakon zahtjeva da odgovori budu kraći i konkretniji, Hadžiomerović je iznio osnovne finansijske brojke.
"Ukupni prihodi za 2024. godinu iznosili su 79 miliona 235 hiljada 654 KM. Troškovi zaposlenih iznosili su 52 miliona 695 hiljada 835 KM", rekao je Hadžiomerović.
Izložio je i podatke o investicijama:
"Investicije za 2024. godinu iznosile su 21 milion 902 hiljade 508 KM. Investicije za 2025. su 20 miliona 495 hiljada 184 KM, a plan kapitalnih ulaganja za 2026. je 26 miliona 949 hiljada 491 KM."
Emrić je, međutim, insistirao da Komisija želi kompletan izvještaj, a ne da "pamti milione".
"Dostavite nam izvještaj koji smo tražili za 2024. godinu… ne trebate vi sada nas tjerati da pišemo te cifre", rekao je Emrić.
Plate i privatnost: Spor oko "tajnosti"
Komisija je više puta tražila neto plaće po radnim mjestima, ali BHANSA je ranije navodila da "pojedinačne isplate plaća nisu javne" i da se radi o ličnim podacima, pozivajući se na Zakon o radu u institucijama BiH i Zakon o zaštiti ličnih podataka.
Predsjedavajuća Vijeća BHANSA-e Sanja Škuletić-Malagić rekla je da lično smatra da transparentnost treba biti standard.
"Lično smatram da ne postoji nijedna institucija… gdje građani nemaju osnova da znaju kolike su to plaće i čime raspolažu", rekla je Škuletić-Malagić.
Dodala je da u BHANSA-i, prema njenim riječima, postoji specifičnost da plate zaposlenih mogu biti veće od primanja menadžmenta, te da se pitanje transparentnosti treba razjasniti kroz nadležna tumačenja zakona.
Kontrolori leta: Odlazak u Katar i UAE, ugovori produženi
Jedna od ključnih tema saslušanja bio je odlazak kontrolora leta i mjere zadržavanja kadra.
Škuletić-Malagić je navela da je osam kontrolora napustilo BHANSA-u zbog odlaska u Katar i Ujedinjene Arapske Emirate, te da su kontrolori, prema analizama, među najniže plaćenima u regionu i EU.
"Kontrolori imaju najniže plaće u regionu i Evropskoj uniji… osam kontrolora otišlo je u Katar i UAE", rekla je Škuletić-Malagić.
Istakla je i povećanje plaća kontrolora.
"Plate kontrolora povećane su za 25% u ovoj godini", navela je, dodajući da BHANSA ima 147 kontrolora i da je broj trenutno veći u odnosu na isti period prošle godine.
Na pitanje da li se obuka "veže ugovorom", odgovorila je da je ranije obaveza bila šest godina, a da je podignuta na 10 godina.
"Ranije smo imali vezanje ugovorom u trajanju od šest godina… od prošle godine kontrolori su ugovorom obavezani na rok od 10 godina", rekla je Škuletić-Malagić.
Ko kontroliše dio neba iznad BiH?
Komisiju je zanimalo i pitanje delegacije dijela zračnog prostora BiH susjednim državama. Hadžiomerović je rekao da je delegacija sjeverozapadnog dijela zračnog prostora (tzv. "Komar line") urađena 2008. godine, prije osnivanja BHANSA-e.
"Delegacija se dogodila 2008. godine… BHANSA je osnovana 2009., uspostavljena 2011. i naslijedila je taj dio delegacije", rekao je Hadžiomerović.
Naglasio je da je delegacija bila operativna mjera u okviru „Jedinstvenog evropskog neba“, radi protočnosti i sigurnosti, te da suverenitet nije doveden u pitanje.
"Suverenitet tog prostora ni u jednom momentu nije narušen… delegirano je isključivo iz operativnih razloga", rekao je Hadžiomerović.
Insistiranje Komisije: Direktor mora odgovoriti
Tokom rasprave, više članova Komisije – posebno Emrić i Mehmedović – insistiralo je da direktor Primorac lično odgovori na pitanja koja se odnose na tražene dokumente, statute, strategiju i nadležnosti.
Saslušanje je, uz više prekida i poziva na kraće odgovore, pokazalo da Komisija traži potpuniju dokumentaciju i jasnija obrazloženja, dok BHANSA dio traženog objašnjava procedurama, statutarnim pravilima i ograničenjima koja, kako tvrdi, proizlaze iz zakona i evropskih obaveza.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare